Objavljena 16.2.2019 15:51:00
TUZLA: PREDSTAVLJENA KNJIGA "TRAGOM DREVNIH BOŠNJANA"
SARAJEVO,
16. FEBRUARA (ONASA) - U Međunarodnoj galeriji "Ismet Mujezinović"
u Tuzli sinoć je održana promocija knjige "Tragom drevnih Bošnjana"
autora Tanera Aličehića i Đenana Galešića koja je izazvala prilično
zanimanje tuzlanske publike, ali i interesantnu javnu debatu o temama koje
obrađuje ovo djelo, saopćili su iz autorskog tima.
O knjizi
su govorili dvojica autora, te profesor na Odsjeku za bosanski jezik Filozofskog
fakulteta Mirsad Kunić, a među prisutnima na promociji su bili i poznati
Tuzlaci poput Selima Bešlagića, legendarnog tuzlanskog gradonačelnika,
koji su se, također, priključili raspravi.
Profesor
Kunić primjetio je da je knjiga "Tragom drevnih Bošnjana",
koja se pojavila prije nekoliko mjeseci, već privukla pažnju i brojne
reakcije, što je bilo očekivati s obzirom na njezin naslov i sadržaj.
"Knjiga
je, po mojoj ocjeni, knjiga ideje, a ta ideja je bosanstvo, bošnjaštvo...
Ovo je knjiga o nastanku ideje bosanstva ili bošnjaštva i praćenju te
ideje kroz nekoliko stoljeća. Od prvih spomena bosanske države u Srednjem
vijeku, pa sve do naših godina", kazao je prof. Kunić.
Taner
Aličehić, jedan od autora ovog djela, istakao je da je Tuzla jedan od
simbola bosanske ideje, što je posvjedočila kroz svoje postojanje.
Autori
su smatrali da je upravo u Tuzli daleko lakše uspostaviti dijalog o ovoj
temi nego u drugim sredinama.
"Osjetili
smo svi na svojoj koži mržnju prema Bosni i bosanskom načinu života.
Ono što je nama bilo važno razlučiti jeste zbog čega ta mržnja prema
Bosni bila potreba onima koji nas okružuju...Nedavno se u Americi pojavila
knjiga koja govori da je krajem kasnog Srednjeg vijeka Bosna bila posljednje
utočište u Europi gdje su ljudi bježali da bi imali pravo na slobodu
vjerovanja. Ideja Bosne je zato sve nas kao pojedince obilježila, više
nego što mi to sami mislimo i očekujemo. Zaključak je jednostavan –
Bosna i bosanstvo su sinonimi za ljubav i inkluzivnost, te su bili prepreka
za sve fašističke ideje", rekao je Aličehić.
Prema
njemu, zbunjenost kod "poimanja vjere, naroda i nacije" postoji
kod akademske zajednice, pa i političkog vrha, te je kod nekih zlonamjerna,
a kod drugih naivna i bazirana na nenanju.
"U
Bosni živi jedan narod... Pitanje vjere i na koji način se ti ljudi Bogu
mole je lični odnos. Pitanje pripadnosti ovoj državi je nešto sasvim
drugo. To je nešto što nas obilježava isključivo našim pasošem. Svi
smo mi Bosanci, htjeli ili ne, samo je na nama da naučimo da živimo kao
Bosanci", potcrtao je Aličehić.
Nadalje,
upozorio je i na grupe koje, iz svog mazohizma, "svode bošnjaštvo
na jednu vjersku skupinu", što je suprotnost tradicije i historije
ove države, te, prema ovom autoru, "antidržavni projekat".
Đenan
Galešić dodao je kako bi se u ovakvoj društvenoj klimi svaka tvrdnja
o zajedničkim vrijednostima mogla doimati naivnom, pa čak i opasnom.
"Autori
smatraju da nemamo izbora. Možda nam je danas najviše u milenijskom
trajanju Bosne potrebna ideja vodilja koja je u stanju probuditi zajedničke
vrijednosti. U našoj bosanskoj historiji oduvijek je postojala, a postoji
i danas, jedna drugačija tradicija, tradicija koja se proteže vijekovima
unazad. Tradicija koja se zasniva na ideji da smo svi u ovoj zemlji povezani
jedni s drugima i ovisni jedni s drugima. Ono što nas povezuje jače
je od onoga što nas razdvaja", naveo je Galešić.
Nadalje,
dodao je kako autori ovog djela sugeriraju u osnovnim smjernicama put za
koji smatraju da bismo ga trebali slijediti.
Bosanska
filozofija života, prema Galešiću, je temelj sačinjen "od onih
zajedničkih vrijednosti koje bi mogle poslužiti za novi politički koncenzus".
Primjetio
je kako se od 19. stoljeća ovdje činilo sve da bosanski plurani narod
ne preraste "u politički osviješten narod".
"Jer
ako se formira bosanska nacija onda su aspiracijska nastojanja bosanskih
susjeda anulirana. U tom slučaju Bosna pripada njenom bosanskom narodu
sa svim svojim različitostima. Zbog toga jesu bila žestoka nastojanja
da se Bosna isprazni od svih svojih specifičnih sadržaja. Dakle, bosanski
narod jeste činjenica koja je bagatelisana, erodirana i osporavana
u posljednjih 150 godina, i to u cilju sprječavanja nastanka bosanskog
političkog naroda, bosanske nacije i bosanske države", kazao je
Galešić.
Profesor
Kunić podsjetio je na činjenice iz usmene historije i narodnog pjesništva
koje jezikom kulture otkrivaju obzore plurane i inkluzivne Bosne kroz stoljeća.
(kraj)