Objavljena 15.11.2018 8:47:00
INTERVJU: RAVNATELJ ŽUPANIJSKE BOLNICE "DR FRA MIHOVIL SUČIĆ" LIVNO IVAN CIKOJEVIĆ
Razgovarao:
Ajdin BALIĆEVAC
SARAJEVO,
14. NOVEMBRA (ONASA) - Ravnatelj Županijske bolnice "Dr fra Mihovil
Sučić" Livno Ivan Cikojević u intervjuu za Agenciju ONASA govori,
između ostalog, o kadrovskoj situaciji u Bolnici, odnosu javnog i privatnog
sektora u oblasti zdravstva, reformi sistema zdravstvene zaštite u BiH,
te značaju preventivnih pregleda.
ONASA:
Kako ocjenjujete rad Bolnice i koji su prioriteti u narednom periodu?
CIKOJEVIĆ:
Županijska bolnica funkcionira u otežanim uvjetima zbog nedostatka
sredstava koja dobiva od Županijskog zavoda zdravstvenog osiguranja. U
narednom periodu prioritet je postići adekvatan ugovor sa Zavodom zbog
povećanja troškova prema potpisanom kolektivnom ugovoru. Također, planiramo
uvođenje Bolničkog informatičkog sustava.
ONASA:
Sa kojim problemima se susreće Bolnica u svakodnevnom radu?
CIKOJEVIĆ:
Rad bolnice otežavaju gotovo tjedne ovrhe po tužbi umirovljenih uposlenika
zbog neuplaćenih doprinosa od devedesetih godina do 1. januara 2009. godine.
Dodatni problem je pravomoćna presuda iz 2009. godine po tužbi Elektroprivrede
HZHB na glavnicu od 900.000 KM koja će biti primijenjena u februaru 2019.
godine.
ONASA:
Kakva je kadrovska situacija u Bolnici i da li imate problema sa odlivom
medicinskog i ljekarskog osoblja?
CIKOJEVIĆ:
Imamo dovoljan broj uposlenih. Nemamo odliv kadra, ali imamo potrebe za
liječnicima. Imamo liječnike koji su na specijalizaciji i struktura je
takva da od 317 uposlenih 54 su liječnici, 150 su medicinske sestre, a
drugi dio su laboranti, fizioterapeuti, te nemedicinsko osoblje koje čini
10 do 15 posto uposlenika.
ONASA:
Koliki je stepen opremljenosti odgovarajućom medicinskom opremom?
CIKOJEVIĆ:
Zahvaljujući pomoći Županijske Vlade, opremljenost medicinskom opremom
je dosta dobra.
ONASA:
Kakva je saradnja sa drugim zdravstvenim ustanovama, kako u BiH, tako i
van granica države?
CIKOJEVIĆ:
Imamo odličnu suradnju sa svim zdravstvenim ustanovama u Federaciji BiH.
ONASA:
Da li ste zadovoljni odnosom javnog i privatnog sektora u oblasti zdravstva?
CIKOJEVIĆ:
Mi kao javni sektor imamo sporadičnu saradnju sa privatnim sektorom. U
Županijskim zavodima su komisije koje odobravaju liječenje iz vertikalnog
programa Federalnog zavoda zdravstvenog osiguranja. Što se tiče privatnika,
kada dođe do određenih kvarova u Bolnici, mi pacijente usmjeravamo prema
privatnicima, s tim da pacijenti te usluge plaćaju. Zbog toga često dolazi
do većih čekanja u Bolnici, jer pacijent ako bi se opredijelio za privatnu
bolnicu, umjesto zdravstvene knjižice, morao bi ponijeti novac.
ONASA:
Da li i koliko ulažete u edukaciju medicinskog osoblja?
CIKOJEVIĆ:
Nastojimo udovoljiti zahtjevima osoblja za dodatnom edukacijom.
ONASA:
Šta mislite o reformi sistema zdravstvene zaštite u BiH?
CIKOJEVIĆ:
Prije reforme je neophodno donijeti Zakon o konsolidaciji zdravstvenih
ustanova u Federaciji BiH. Za reformu je potreban plan. Jedna od prvih
stvari na kojima se treba poraditi je Zakon o konsolidaciji, čijim usvajanjem
bi dobili smjernice na kojem nivou vlasti treba poći sa sanacijom, odnosno
kanton i kantonalne bolnice ili Federacija i klinički centri i na taj
način bi stanje bilo spremno za reformu. Reforma znači da se zna ko šta
radi i da mu se plati to što radi. Znači, nakon usvajanja Zakona, saniranja
trenutnog stanja, potrebno je plaćanje rada, odnosno razlučiti rad od
nerada, te bi liječnik koji dnevno obavi pet do šest operacija trebao
imati drugačiju platu od liječnika koji obavi isto toliko operacija,
ali mjesečno. I takvim principom sigurno ne bi bilo odlazaka zdravstvenih
radnika.
ONASA:
Koliko su preventivni pregledi značajni za zaštitu zdravlja građana
i smanjenje troškova u zdravstvu?
CIKOJEVIĆ:
Podržavam provođenje preventivnih programa, jer otkriti karcinom in situ
će omogućiti liječenje. Kod karcinoma dojke, preventiva je najbitnija,
kao i da se žene jave na mamografske preglede dok nemaju simptoma karcinoma,
a ako je karcinom u drugoj fazi, onda tu dolazi do uzimanja "pametnih
lijekova" koji samo produžuje bolest. Što se tiče karcinoma, troškovi
bi puno manji bili da se koriste preventivni pregledi. Po pitanju dijabetesa
i danas imamo situaciju gdje samo kod djece imamo dostupne trakice za kontrolu
dijabetesa, dok za odrasle osobe, osim onih koji su na inzulinu, na razini
kantona imaju, jednu do dvije trakice dnevno i te osobe koja su na intenzivnoj
terapiji, moraju tri do četri puta dnevno kontrolisati šećer, a ako
nema kontrole, često dolazi do oštećenja bubrega, te pacijent završava
na dijalizi.
ONASA:
Sa kakvim rezultatima je Bolnica završila 2017. godinu i da li možete
sumirati rezultate rada Bolnice u 2018. godini zaključno sa septembrom?
CIKOJEVIĆ:
Prošlu godinu je bolnica završila sa gubitkom od 78.000 KM.
ONASA:
Šta mislite o ulozi i značaju nezavisnog novinarstva u BiH i koliko je
ono bitno za razvoj demokratskog društva?
CIKOJEVIĆ:
Nezavisno novinarstvo je vrlo bitan čimbenik u razvoju demokratskog društva
i Agencija ONASA doprinosi takvom razvoju. Mediji mogu pomoći zdravstvu,
a mi smo ti koji smo vam na usluzi, te bi se zajedničkim snagama moglo
napraviti dosta za boljitak ovog društva. ONASA, kao primjer, može pomoći
doprinosom objektivnim izvještavanjem. Nezavisna novinska agencija ONASA
sigurno pomaže društvu i potencijalnim pacijentima, a sigurno će na
taj način biti lakše i nama. (kraj)