Objavljena 21.10.2020 12:45:00
BRISEL - JOHANSSON: UPRAVLJANJE MIGRACIJAMA RJEŠAVATI ZAJEDNO S PARTNERIMA SA ZAPADNOG BALKANA
BRISEL,
21. OKTOBRA (ONASA-Hina) - Europska unija mora zajedno s partnerima sa
zapadnog Balkana rješavati pitanja upravljanja migracijama, pogotovo u
vraćanju nelegalnih migranata, koji se trebaju vratiti u zemlje podrijetla,
te u borbi protiv krijumčara ljudima, izjavila je povjerenica Komisije
za unutarnje poslove Ylva Johansson.
Johansson
je naglasila da su krijumčari ljudima na zapadnom Balkanu iznimno
dobro organizirani i da se protiv njih mora boriti zajednički.
"Bez
tijesne suradnje s tim zemljama nećemo biti uspješni u borbi protiv krijumčara",
rekla je.
Povjerenica
Johansson razgovarala je sa skupinom novinara u Bruxellesu uoči godišnjeg
sastanka EU-a i ministara pravosuđa i unutarnjih poslova zemalja zapadnog
Balkana, kojim će predsjedati njemačko predsjedništvo Vijećem EU-a.
Sastanak
se održava u četvrtak, a zbog epidemiološke situacije održat će se
putem video-veze.
Na sastanku
će sudjelovati i povjerenica Johansson, povjerenik za proširenje Oliver
Varhelyi i predstavnici više agencija EU-a.
Povjerenica
je najavila da će se na sastanku razgovarati o migracijama, borbi protiv
krijumčara ljudima, borbi protiv terorizma i organiziranog kriminala.
"Puno
je nelegalnih migranata na zapadnom Balkanu, koji nisu izbjeglice i koji
se moraju vratiti u zemlje svoga podrijetla", kaže povjerenica.
Ističe
da je i u EU-u i na zapadnom Balkanu potrebno imati sustav za registraciju
tražitelja azila, odgovarajuće kapacitete za smještaj migranata te pojačati
sustav azila.
"Nemam
podataka koliko je migranata sada na zapadnom Balkanu. Mnogi nisu ni podnijeli
zahtjev za azil tako da ni ne možemo znati koliko ih ima pravo na međunarodnu
zaštitu. Stoga je važno ubrzati jačanje kapaciteta za procesuiranje
zahtjeva za azil", rekla je Johansson.
Izrazila
je nadu da će uskoro biti zaključeni sporazumu o raspoređivanju pripadnika
Frontexa, agencije za granice EU-a, sa svim zemljama zapadnog Balkana.
Frontex
je već raspoređen u Albaniji, a uskoro bi trebao biti i u Crnoj Gori.
Najavila
je da će se na sastanku također razgovarati i o borbi protiv terorizma
i ekstremizma.
Na pitanje
ima li Komisija način kako provjeriti tvrdnje nevladinih organizacija
o nehumanom postupanju hrvatske policije prema migrantima i njihovu nasilnom
vraćanju, Johansson je rekla da je zabrinuta zbog tih izvješća.
"Zabrinuta
sam zbog tih izvješća. Nije tu riječ samo o Hrvatskoj, imamo izvješća
o nasilnim vraćanjima iz nekoliko zemalja na vanjskim granicama",
rekla je Johansson.
Dodaje
da se u prijedlogu novog pakta o migracijama i azila, koji je Komisija
predstavila prije mjesec dana, predviđaju novi zakoni kako bi sve zemlje
članice imale neovisne nadzorne mehanizme na granicama kako bi se zajamčilo
da se poštuju temeljna prava i omogućilo pravo ljudi da mog podnijeti
zahjev za azilom.
"To
je vrlo važan prijedlog prema kojem bi sve zemlje članice bile dužne
ispitati navode o prisilnom vraćanju. To se ne odnosi samo na Hrvatsku
jer imamo izvješća iz nekoliko zemalja na vanjskim granicama", rekla
je.
Izrazila
je optimizam da bi se oko predloženog paketa mogao postići kompromis
među zemljama članicama i koji bi mogao dobiti potporu Europskog parlamenta.
Raniji
prijedlog Komisije iz 2016. godine bio je godinama blokiran zbog toga što
je predviđao obvezujuće kvote za raspodjelu migranata. Novi prijedlog
pakta o migracijama, koji je predstavljen 23. septembra naglasak stavlja
na brže vraćanje nezakonitih migranata, pojačane kontrole na vanjskim
granicama EU-a i ubrzanje postupaka u tretiranju zahjeva za azil.
Što
se tiče solidarnosti novi pakt predviđa da će one članice EU-a koje
ne žele primiti azilante moći dati doprinos u drukčijem obliku, tako
što će morati preuzeti obvezu vraćanja osoba koje u nekoj od članica
nisu dobile azil u zemlje iz kojih su došle.
Ministri
unutarnjih poslova zemalja članica već su održali prvu raspravu o tom
prijedlogu.
"Bila
je vrlo konstruktivna rasprava. Najčešći odgovor zemalja članica bio
je: nije to baš ono što smo željeli, ali je dobra polazna osnova za
pregovore. Zadovoljna sam što nitko nije bio posve zadovoljan prijedlogom.
Mislim da je prijedlog uravnotežen, kompromisan i da ga mogu prihvatiti
zemlje članice i Europski parlament", kaže povjerenica.
Ističe
da sada nema migracijske krize, "iako smo ponekad mentalno u 2015.
godini" kada je bio vrhunac dolazaka migranata.
"Ali
realnost nije takva, nismo u migrantskoj krizi. Realnost je da imamo puno
migranata koji dolaze legalno, tri milijuna ljudi dobilo je dozvolu boravka
prošle godine, a više od milijun ljudi otišlo je iz EU-a. Migranti nam
trebaju jer mi smo društva koja stare", kaže Johansson.
"Ono
što moramo riješiti je pitanje nelegalnih dolazaka. Prošle je godine
bilo 140.000 nelegalnih dolazaka, što je malo u usporedbi s ranijim razdobljem,
ali tu ne upravljamo dobro. Moj je cilj imati manje nelegalnih a više
legalnih migranata", dodaje povjerenica.
Drugi
prioritet je vraćanje onih koji nemaju pravo na međunarodnu zaštitu.
Od onih
140.000 koji su prošle godne ušli ilegalno, dvije trećine nisu izbjeglice
i kada zatraže azil dobiju negativan odgovor i odluku o vraćanju u zemlje
podrijetla, ali tu također EU nema dobre rezultate, kaže Johansson. (kraj)